Privatni smještaj Šibenik i okolica Apartmani i kuće za odmor uz direktan kontakt! Bez naknada i provizija!

Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku, jedan je od bisera hrvatske kulturne baštine. Građena tijekom stotinu godina na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, najznačajniji je graditeljski pothvat u tom periodu u čitavoj Hrvatskoj. Šibenska katedrala je izgrađena kao trobrodna bazilika dimenzija 38 x 14 m i s najvišom visinom od 38 m na vrhu kamene kupole.

Gradnja prve katedrale u Šibeniku, bila je višestoljetna želja njegovih stanovnika da se Šibenik odvoji od trogirske biskupije, te da grad dobije katedralu, kakvu zaslužuje. Na izgradnji katedrale su radili tada najpoznatiji hrvatski i mletački gotički i renesansni graditelji poput Juraja Dalmatinca, a građena je u tri faze. Konstrukcija je započeta u venecijanskom gotičkom stilu, a dovršena je u stilu toskanske renesanse, ovisno kako su se mijenjali glavni graditelji. Sagrađena je na južnoj strani glavnog šibenskog trga, preko puta gradske vijećnice, na mjestu nekadašnje crkve Sv. Jakova. Jedna od najvećih  zanimljivosti je da je čitava katedrala izgrađena isključivo od kamena bez uporabe vezivne žbuke i drvenih konstruktivnih elemenata, po čemu je jedinstvena u Europi. Također obiluje brojnim kamenim skulpturama, ukrasima, ukrašenim svodovima, kamenim detaljima (kerubini, anđeli, sveci...). Zbog svoje jedinstvenosti, katedrala Sv. Jakova je uvrštena 2000. godine na UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa. Kao jedna od najvećih atrakcija u Šibeniku, katedrala uz renesansnu gradsku vijećnicu te okolne crkve, uske kamene ulice, palače i knežev dvor glavni je razlog sve većeg posjeta turista ovom srednjodalmatinskom gradu.

U zimskom periodu, Katedrala je otvorena za posjetitelje svaki dan od 08. 30 -12. 00 te od 16. 00 - 20.00, a u ljetnom turističkom period je otvorena za posjetitelje cijeli dan od 08. 30 - 20. 00. Pošto se radi o zaštićenom spomeniku culture, ulaz se naplaćuje, a cijena ulaznice iznosi simboličnih 15,00 kuna (2 eura). Ako želite prisustvovati na misnom obredu, mise se održavaju svaki dan u 09.30, 11.00 i 18.00. Smještaj u Šibeniku možete pronaći unutar atraktivnog starog grada u starim kamenim kućama u privatnim apartmanima i sobama, gdje možete doživjeti duh nekih minulih vremena. Ako provodite ljeto negdje u okolici Šibenika, obavezno dođite i posjetite ovaj prekrasni srednjovjekovni hrvatski grad, njegove utvrde, stare kamene ulice i naravno nezaobilaznu Katedralu Sv. Jakova, jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva.

Nacionalni park Krka nalazi se u središnjem dijelu Dalmacije na području Šibensko-kninske županije i uz Nacionalni park Kornate, najznačajniji je i najljepši prirodni biser ovoga dijela Dalmacije. Nacionalnim parkom je proglašen 1985. godine i sedmi je po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Obuhvaća 109 km2, odnosno najznačajniji i najljepši tok rijeke Krke u duljini od 50 km, gdje se izmjenjuju brojni slapovi, jezera i kanjoni.

Rijeka Krka izvire podno Dinare u blizini Knina, a ulijeva se u Jadransko more u blizini Šibenika. Krka je prirodni krški fenomen, jer gradi 7 sedrenih barijera, slapova, od kojih je svakako najimpozantniji i najpoznatiji Skradinski buk. Širok 400 metara, te visok gotovo 50 metara, najveći je to sedreni kaskadni sustav u Europi. Sedra i sedrene barijere, koje tvore ove impozantne slapove glavni su razlog za očuvanje ove krške ljepotice. Najbolje vrijeme za posjetu parku je u proljeće i ljeti. U proljeće Krka nabuja zahvaljujući otapanju snijega na Dinari, te slapovi obiluju vodom i pokazuju se u svojoj punoj raskoši. Tijekom ljeta je moguće kupanje ispod Skradinskog buka ili na Visovačkom jezeru, a zbog turističke sezone i blizine Šibenika, Vodica, Primoštena i Rogoznice cijeli park vrvi turistima. Ima nekoliko ulaza u park, a jedan od najatraktivnijih je zasigurno iz Skradina, malenog pitoresknog mjesta gdje se rijeka Krka ulijeva u Prokljansko jezero (potopljeno ušće Krke). Iz Skradina voze redovito brodovi prekrasnim kanjonm, do samog ulaza u Nacionalni park podno Skradinskog buka. Osim Skradinskog buka, neke od atraktivnih lokacija, koje vrijedi posjetiti su: otok Visovac na Visovačkom jezeru, Roški slap, Oziđana pećina, Manastir Krka, te Manojlovački slapovi. Jedna od zanimljivosti parka su i brojne kamene vodenice, koje više nisu u upotrebi, a koje su se u prošlosti služile lokalnom stanovništvu za proizvodnju brašna, a danas u njima možete pronaći lokalne specijalitete.

Preporučamo posjetu rano ujutro, kako biste izbjegli ljetne gužve, ali i zato što Vam je potreban cijeli dan da obiđete ovo prekrasno prirodno čudo Dalmacije, te da uživate u ljepoti prirode, igri vode i kamena, te osvježenju koje može pružiti samo netaknuta i očuvana priroda. Cijene ulaznica za Nacionalni park Krku variraju u kojem periodu želite posjetiti, s time da su najskuplje ulaznice tijekom ljetnih mjeseci (srpanj i kolovoz), kada ga posjećuje i najviše turista. Ako se odlučite provesti odmor u središnjem dijelu Dalmacije, nedaleko od Šibenika, gdje možete pronaći jeftine obiteljeke apartmane, svakako preporučamo jednodnevni izlet i opuštanje u ovom prirodnom rajskom vrtu Dalmacije!

Gospa od Loreta svetac je zaštitnik grada Primoštena, jednog od najpoznatijih turističkih središta Dalmacije, te jedno od najslikovitijih malih mjesta na Jadranu. U svibnju 2017. godine svečano je otvoren 17 metara visoki kip Gospe od Loreta na vrhu 170 metara visokog brda Gaj (Kremik), odakle Gospa gleda i čuva Primošten.

Uz kip Gospe, na vrhu je uređen vidikovac sa prekrasnim panoramskim pogledom na jedno od najpitoresknijih mjesta u Dalmaciji - Primošten, a pogled seže do Šibenika, Rogoznice, Kornata, čitavog šibenskog arhipelaga i na otvoreno more. Do vidikovca je moguće doći autom, ali i pješke, a najbolje vrijeme za posjetiti ovaj prekrasni vidikovac je kasno poslijepodne prije zalaska sunca kada uz lijepo vrijeme pogled seže sve do dalekih otoka Hvara, Visa i Jabuke. Svi gosti i posjetitelji će biti oduševljeni nezaboravnim zalaskom sunca, ali i prekrasnim kipom Gospe od Loreta, obložen mozaikom od zlata, srebra i bojanog stakla. Povijest Gospe od Loreta seže u daleku 1835. godinu kada se razbolio jedan od stanovnika Primoštena Marko Prgin, koji je vidio u snu Gospinu sliku i čuo poruku da će ozdraviti ako tu sliku donese iz Loreta. Marka se toliko dojmio taj stvarni san da nije imao mira dok nije posudio braceru, skupio ljude i zaputio se na talijansku obalu Jadrana – u Loreto. Tamo je našao sliku u drvu Marije Bogorodice s malim djetetom Isusom u njenim rukama. Marko Prgin je sliku spremio u drveni sanduk i tako je prevezao brodom u Primošten.

Za vrijeme epidemije kolere u 19. stoljeću u Primoštenu, tadašnji župnik don Mate Livić je 10. svibnja organizirao procesiju oko sela sa Gospinom slikom, te je tako nastao zavjet Gospi od Loreta, a opaka bolest kolera je uspješno suzbijena. Tom događaju u čast 10. svibnja se svake godine obilježava kao dan grada Primoštena, te se organizira prigodna svečanost i slavlje. Pozivamo sve posjetitelje i prolaznike da posjete ovaj jedinstveni vidikovac u Dalmaciji i kip Gospe od Loreta, te da uživaju u pogledu, tišini i prirodnoj ljepoti primoštenskog kraja.

Memorijalni centar Faust Vrančić nalazi se u Prvić Luci na prekrasnom malenom otoku Prviću. Prvić je maleni otočić u u šibenskom arhipelagu, udaljen oko jednog kilometra od kopna, u neposrednoj blizini Vodica. Na otoku nema automobila, te se veza s kopnom održava brodskom linijom koja plovi nekoliko puta dnevno na relaciji Šibenik - Prvić – Vodice, a karakterizira ga mir, tišina, prekrasna priroda, brojne šljunčane i kamene plaže, te kristalno čisto more.

Memorijalni centar podignut je 2012. godine u čast Faust Vrančića, najpoznatijeg pripadnika plemićke obitelji koji je rođen na Prviću. Faust Vrančić bio je slavni hrvatski polihistor, izumitelj i diplomat rođen davne 1551. godine. Imao je vrlo zanimljiv i raznolik životni put. Školovao se u Padovi, obnašao je razne visoke dužnosti; od tajnika kralja Rudolfa II. u Pragu, biskupa od Chanada i zapovjednika grada Veszprema u Mađarskoj, pa do kraljeva savjetnika za Ugrasku i Transilvaniju. Umro je u Veneciji 1617. godine i po vlastitoj želji je pokopan u crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci na otoku Prviću. Na otoku Prviću plemenitaška obitelj Vrančić, koja je inače bila iz Šibenika je posjedovala ljetnikovac u kojem je Faust provodio svoje djetinjstvo i s kojim je ostao duboko povezan tijekom čitavog života. Napisao je Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog jezika, koji je bio prvi višejezični rječnik u Europi. Vjerojatno najpoznatije djelo mu je Machinae novae – Novi strojevi. U tom zborniku strojeva i i tehničkih konstrukcija predstavlja prvi tiskani nacrt padobrana, zatim sprave za mjerenje vremena pomoću vode i vatre, različite vrste mlinova i mostova, pojas za spašavanje, gliboder, preteču žičare i mnoge druge.

Zanimljiv život, bogat stvaralački opus, zbirku modela njegovih izuma, te njegova najznačajnija pisana djela možete pogledati i upoznati posjetite li ovaj memorijalni centar. Posjetitelji imaju na raspolaganju audio vodiče na pet jezika ( hrvatski, engleski, njemački, talijanski i francuski ), a najmlađi posjetitelji se mogu okušati u edukativnim igrama. Na katu se nalazi restoran, gdje se možete opustiti uz predivan pogled na Prvićku uvalu, Faustove izume u prirodnoj veličini i mediteransko bilje. Pozivamo sve posjetitelje šibenske regije da posjete ovaj prekrasni mali otok i Memorijalni centar, te otkriju zašto je Faust Vrančić bio toliko povezan s ovim malim komadićem raja u šibenskom arhipelagu.

Kornatsko otočje je najgušći arhipelag na cijelom Sredozemnom moru, odnosno nigdje na tako malom području se nije smjestilo toliko puno otoka. Točnije oko 140 otoka je razasuto je na površini od 320 km2. Kornati se nalaze u srednjoj Dalmaciji zapadno od Šibenika, unutar Šibensko-kninske županije, a nacionalnim parkom je proglašeno 1980. godine ponajprije zbog zaštite morskog ekosustava. Od ukupne površine parka, samo 1/4 zauzima kopneni dio, odnosno otoci, dok preostali dio čini bogati morski ekosustav. Najveći otok u arhipelagu jest Kornat,  s površinom od 32,44 km², najveći je otok u ovom otočju i zauzima dvije trećine Nacionalnog parka. No osobitost i prepoznatljivost kornatskog arhipelaga čine mali otoci i otočići, brojne uvale i plaže, kristalno čisto more, bogati podmorski svijet i visoki klifovi sa zapadne strane vanjskih otoka.

Na Kornatima nema stalnih naselja niti stalnih stanovnika. Kuće i nekoliko restorana u dobro zaštićenim uvalama kao što su Vrulje, Kravjačica i Lavsa koriste se uglavnom tijekom ljeta i turističke sezone. Većina vlasnika zemljišta na Kornatima su s otoka Murtera i s Dugog Otoka. Nekada u prošlosti su vlasnici zemlje isključivo živjeli od poljoprivrede i stočarstva (ovčarstva), a do pašnjaka i kasnije obradivih površina dolazili bi paljenjem makije i niskog raslinja. Posljedica paljenja pašnjaka danas je gotovo mjesečev pejzaž Kornata i još nekih većih otoka, npr. Kurbe, Škuja, Lunge. Jedan od najupečatljivijih vizura Kornata su njegovi suhozidi. Zbog toga što su svi veliki otoci izduženi, svi su zidovi građeni od mora do mora, to jest s jedne strane otoka na drugu. Suhozidi su služili za čuvanje ovaca, odnosno da stado ne prijeđe na tuđe pašnjake ili na izolirane ograde u kojima su maslinici obzidani širokim suhozidom.

Do Kornata se uglavnom stiže organiziranim turističkim brodovima sa Murtera, a u cijenu izleta je uključena i cijena ulaznice za park, posjeta najvećim atrakcijama parka, te ručak na jednom od otoka. Na Kornatima možete i zaroniti uz profesionalne ronilačke klubove, te doživjeti svo bogatstvo zaštićenog podmorja. Također možete i pješačiti dobro utabanim stazama, koje su nekada koristili Kornatski stočari ili uživati u ribljim specijalitetama u nekoliko prekrasno uređenih lokalnih restorana. U slučaju da planirate provesti odmor u srednjoj Dalmaciji, na šibenskom području, onda su Kornati nezaobilazno odredište, jer ćete doživjeti Mediteran, kakav je nekada bio.

Plaža Slanica jedna je od najpopularnijih i najpoznatijih plaža na otoku Murteru, ali i na cijeloj Šibenskoj rivijeri. Nalazi se u mjestu Murter, na zapadnoj strani otoka, s prekrasnim pogledom na otvoreno more i Kornatsko otočje. Slanica je okružena gustom borovom šumom, koja pruža hlad za vrijeme vrućih ljetnih dana.  Od brojnih sadržaja koje su na raspolaganju gostima možemo istaknuti tobogan, odbojku na pijesku, tenis, trampolin, jet-ski, sanitarni čvor, tuš, te nekoliko ugostiteljskih objekata za jelo i piće gdje možete probati neki od dalmatinskih specijaliteta.

Dio plaže je pješčan, dio betoniran i stjenovit, a kupanje je moguće i uz cijelu obalu obližnjeg kampa Slanica na prirodnim stijenama. More je vrlo čisto i plitko je do nekih 30-ak metara od obale. Svo ovo je čini idealnom za obitelji s djecom, al i mlade parove, te one željne zabave. Ljubitelji sporta i aktivnog odmora će uživati igrajući odbojku na pijesku, tenis i brojne druge sportove, a za najmlađe tu se nalazi zabavni park.  Tijekom visoke turističke sezone u srpnju i kolovozu, na plaži prevladava gužva, te možda i nije pravi izbor za one koji žele svoj odmor provesti u miru i tišini. Ukoliko dolazite automobilom iz obližnjih mjesta, u blizini plaže se nalazi parking koji se naplaćuje.

U blizini Slanice nalaze se i brojne atraktivnosti koje vrijedi posjetiti, poput mogućnosti organiziranih ronilačkih i dnevnih izleta do Kornata te najam plovila, koji će učiniti Vaš boravak na Murteru još zanimljivijim. Slanica je atraktivna i tijekom šetnje u predvečerje zbog izuzetnog pogleda na razvedeno otočje Kornata i nezaboravan zalazak sunca. Preporučamo privatni smještaj u blizini Slanice u Murteru, gdje možete pronaći relativno jeftine apartmane, najbolju opciju za bezbrižan obiteljski odmor. Sigurni smo da ćete provesti prekrasne trenutke sa svojim najmilijima na jednoj od najatraktivnijih plaža Murtera i srednje Dalmacije.