Turistički vodič Hrvatska

Nacionalni park Plitvička jezera se nalaze u Lici, nedaleko od Korenice, a prostiru se na površini od oko 300 m2. Plitvička jezera najstariji su i najpoznatiji nacionalni park u Hrvatskoj koji čine 16 povezanih jezera koji se u kaskadnom obliku spuštaju niz stijene i brežuljke prema spektakularnom slapu Sastavcima. Impresivan slap Sastavci visok je skoro 70 metara, a od njega počinje teći rijeka Korana. Plitvička jezera (ili Plitvice) su postala nacionalnim parkom davne 1949. godine. Specifičnost jezera i slapova u nacionalnom parku je fenomen sedre - konstantnog formiranja slapova zbog taloženja kalcita (kalcijevog karbonata) kojim je bogata plitvička voda, a proces formiranja slapova traje i danas. Jezera okružuju uređene drvene šetnice, stoga je moguće obići sva jezera, a preko najvećeg jezera Kozjak vozi električni turistički brod. Uživajte u pogledima na tirkiznu boju vode i slušanju brojnih slapova, šetajte uz jezera ili planinarite po gustim jelovim i bukovim šumama. U nacionalnom parku se nalazi izvorna prašuma Čorkova uvala koja je sačuvana do danas. Park Plitvice je bogat i životinjskim vrstama poput medvjeda, vuka, risa i brojnim drugim. Zbog iznimne ljepote i biološkog bogatstva, Plitvička jezera uvrštena su na UNESCO-v popisu svjetske baštine. Iako su Plitvice atraktivne u svako doba godine, preporučamo posjetu u proljeće, jesen ili zimu kako bi izbjegli velike grupe posjetitelja.

Rijeka Krka izvire podno Dinare u blizini Knina, a ulijeva se u Jadransko more u blizini Šibenika. Krka je prirodni krški fenomen, jer gradi 7 sedrenih barijera, slapova, od kojih je svakako najimpozantniji i najpoznatiji Skradinski buk. Širok 400 metara, te visok gotovo 50 metara, najveći je to sedreni kaskadni sustav u Europi. Sedra i sedrene barijere, koje tvore ove impozantne slapove glavni su razlog za očuvanje ove krške ljepotice. Najbolje vrijeme za posjetu parku je u proljeće i ljeti. U proljeće Krka nabuja zahvaljujući otapanju snijega na Dinari, te slapovi obiluju vodom i pokazuju se u svojoj punoj raskoši. Tijekom ljeta je moguće kupanje ispod Skradinskog buka ili na Visovačkom jezeru, a zbog turističke sezone i blizine Šibenika, Vodica, Primoštena i Rogoznice cijeli park vrvi turistima. Ima nekoliko ulaza u park, a jedan od najatraktivnijih je zasigurno iz Skradina, malenog pitoresknog mjesta gdje se rijeka Krka ulijeva u Prokljansko jezero (potopljeno ušće Krke). Iz Skradina voze redovito brodovi prekrasnim kanjonm, do samog ulaza u Nacionalni park podno Skradinskog buka. Osim Skradinskog buka, neke od atraktivnih lokacija, koje vrijedi posjetiti su: otok Visovac na Visovačkom jezeru, Roški slap, Oziđana pećina, Manastir Krka, te Manojlovački slapovi. Jedna od zanimljivosti parka su i brojne kamene vodenice, koje više nisu u upotrebi, a koje su se u prošlosti služile lokalnom stanovništvu za proizvodnju brašna, a danas u njima možete pronaći lokalne specijalitete.

Jedna od najpoznatijih i najljepših plaža u Hrvatskoj i u Europi je zasigurno Zlatni rat na otoku Braču. Zbog jedinstvenog izgleda i ljepote pješčana plaža Zlatni rat jedan je od turističkih simbola Hrvatske. Plaža je smještena na južnom dijelu otoka Brača, u mjestu Bol, a formirala se taloženjem prirodnog bijelog šljunka oko grebena koji je stvorio plažu dugu 500 metara. Posebnost plaže je da mijenja svoj oblik ovisno o morskih strujama, valovima i vjetrovima, stoga vrh plaže može biti okrenut na jednu ili drugu stranu. Plaža Zlatni rat je okružena s gustom borovom šumom koja pruža prirodni hlad tijekom ljetnih mjeseci s jedne strane i kristalno čistim morem s druge strane. Uz plažu se možete okrijepiti omiljenim koktelom u jednom od ugostiteljskih objekata ili isprobati tradicionalne specijalitete dalmatinske kuhinje. Na plaži su također dostupni ležaljke i suncobrani za iznajmljivanje, te brojne mogućnosti za aktivni odmor poput parasailing i jet-ski-ja. Zbog izrazito povoljnih vjetrova, plaža Zlatni rat je omiljeno mjesto kitesurfera i surfera. Na plaži postoji dio namijenjen za pse. Mnogi avanturisti se penju do najvišeg vrha otoka, Vidovu goru, s koje sežu prekrasni pogledi na plažu Zlatni rat, Brač i Hvar. Tijekom ljeta do Zlatnog rata vode brojni izletnički brodovi koji polaze iz Splita, Makarske, Omiša i drugih dalmatinskih mjesta. Mjesto Bol je udaljeno 2 kilometra a do plaže je moguće doći šetnjom uz more, taxi brodom ili vlakićem.

Grad Dubrovnik jedan je od najvećih bisera Jadrana ali i čitavog Mediterana stoga nije čudno da su gradske zidine i stara jezgra grada radi svoje očuvanosti, ljepote i starosti uvršteni na UNESCO-v popis svjetske kulturne baštine. Simbol grada su zidine izgrađene u periodu od 12. do 17. stoljeća koje su stoljećima čuvali slobodu Dubrovačke Republike. Impresivne zidine grada visoke do 25 metra, široke do 6 metra i duge 1.940 metara. Zidine okružuju staru jezgru grada Dubrovnika i predstavljaju složenu obrambenu strukturu. Sa zidina posjetitelji mogu uživati u spektakularnim pogledima na stari grad, otok Lokrum i plavo more. Zidine grada Dubrovnika se sastoje od 16 kula, 4 gradska vrata, 3 utvrde (Minčeta, Bokar i Sv. Ivan) i 6 bastiona. Iako ne predstavljaju sastavni dio gradskih zidina, tvrđave Lovrijenac i Revelin također spadaju pod gradski obrambeni sustav. Nikako nemojte propustite posjet jedinstveni spomenik kulture prepoznat od strane UNESCO-a. Cijena ulaznice za posjet zidinama se kreće od 50 do 150 Kn (7 do 20 eura). Preporučamo posjet zidinama u jutarnjim satima kako bi izbjegli gužve. Razgledavanje traje nešto više od jednog sata ovisno o tempu, stoga ponesite vodu i zaštitu od sunca.

Kornatsko otočje je najgušći arhipelag na cijelom Sredozemnom moru, odnosno nigdje na tako malom području se nije smjestilo toliko puno otoka. Točnije oko 140 otoka je razasuto je na površini od 320 km2. Kornati se nalaze u srednjoj Dalmaciji zapadno od Šibenika, unutar Šibensko-kninske županije, a nacionalnim parkom je proglašeno 1980. godine ponajprije zbog zaštite morskog ekosustava. Od ukupne površine parka, samo 1/4 zauzima kopneni dio, odnosno otoci, dok preostali dio čini bogati morski ekosustav. Najveći otok u arhipelagu jest Kornat, s površinom od 32,44 km2, najveći je otok u ovom otočju i zauzima dvije trećine Nacionalnog parka. No osobitost i prepoznatljivost kornatskog arhipelaga čine mali otoci i otočići, brojne uvale i plaže, kristalno čisto more, bogati podmorski svijet i visoki klifovi sa zapadne strane vanjskih otoka. Do Kornata se uglavnom stiže organiziranim turističkim brodovima sa Murtera, a u cijenu izleta je uključena i cijena ulaznice za park, posjeta najvećim atrakcijama parka, te ručak na jednom od otoka. Na Kornatima možete i zaroniti uz profesionalne ronilačke klubove, te doživjeti svo bogatstvo zaštićenog podmorja. Također možete i pješačiti dobro utabanim stazama, koje su nekada koristili Kornatski stočari ili uživati u ribljim specijalitetama u nekoliko prekrasno uređenih lokalnih restorana. U slučaju da planirate provesti odmor u srednjoj Dalmaciji, na šibenskom području, onda su Kornati nezaobilazno odredište, jer ćete doživjeti Mediteran, kakav je nekada bio.

Na Dugom otoku nalazi se jedan od najatraktivnijih parkova prirode u Hrvatskoj - park prirode Telašćica. Park prirode se sastoji od uvale Telašćica, okolnog akvatorija, 13 otoka i 6 otočića. Površina parka prostire se na oko 70 km2. Park prirode je bogat florom i faunom, geološkim fenomenima i podmorskim svijetom. Tri prirodna fenomena ju čine posebnom - najsigurnija prirodna luka na Jadranu, slano jezero Mir i do 200 metara visoki strmci (stene) koji se uzdižu iznad mora. Telašćica je bila naseljena od davnina o čemu svjedoče humci iz 1. stoljeća te brojne crkvice. Telašćica posjetiteljima nudi brojne mogućnosti - od tura uz pratnju vodiča, ronjenja, krstarenja, ribolova, sportova na vodi, vožnje biciklom do gastronomskih specijaliteta u nekom od restorana unutar parka. Preporučamo posjet vidikovcu Grpašćaku s kojeg sežu čarobni pogledi. Ulaz je moguć putem kopna i mora.

Impresivna planina Velebit je najdulja i najveća planina u Hrvatskoj, bogata biljnim i životinjskim svijetom, stoga nije čudno da se na njemu nalaze 2 nacionalna parka - NP Sjeverni Velebit i NP Paklenice. Planina Velebit se proteže 150 kilometara od Senja (na sjeveru) do rijeke Zrmanje (na jugu), a najviši vrh Velebita je 1.757 metara visok Vaganski vrh koji se nalazi u sklopu NP Paklenica. Sam park prirode Velebit se prostire na površini od oko 2.000 km2 i time je najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj. Na Velebitu se nalaze i strogi rezervati Hajdučki kuk i Rožanski kuk, Cerovačke pećine, Velebitski botanički vrt, Lukina jama (jedna od najdubljih jama na svijetu), rezervat šumske vegetacije Štirovača, sklonište za medvjede Kuterevo, brojna staništa endemskih vrsta te stanište medvjeda, risa i vuka. Za planinare jedna od najvećih atrakcija je planinarski put Premužićeva staza dugačka 50 km koja spaja sjeverni i srednji Velebit, a s koje sežu atraktivni pogledi na more, otoke a za lijepa vremena na Italiju. Specifičnost Velebita su dva potpuno različita lica - blago, zeleno i šumovito s unutrašnje strane i strmo, kameno i golo s morske strane. Mogućnosti za aktivnosti na Velebitu su raznolike - od planinarenja, speleologije, šetnje, alpinizma do biciklizma. Nedaleko je i Jadransko more i atraktivne plaže podvelebitskog kanala. Velebit možete posjetiti iz Starigrad Paklenice, Senja, Karlobaga, Otočca, Gračaca, Gospića.

Nacionalni park Mljet pokriva područje od 54 km2 zaštićenog kopna, morskog pojasa, otočića i hridi, a nalazi se na sjeverozapadnom dijelu otoka Mljeta. Nacionalni parkom postao je davne 1960. godine radi netaknute prirode, kulturno-povijesne baštine, biljnog svijeta, razvedene obale, hridi, klifova, otočića i guste šume bora. Centralni dio parka je prirodni fenomen u kršu - sustav jezera sa slanom vodom. Najpoznatije je Veliko jezero duboko do 46 m i ukupne površine od 145 ha, te Malo jezero duboko do 29 m i ukupne površine 24 ha. Kroz kanal Soline more ulazi u unutrašnjost otoka stvarajući Veliko, te putem uskog kanala Malo jezero. Iako imaju slanu vodu, obzirom na izgled se doživljaju kao jezero. Na sredini Velikog jezera se nalazi mali otok Svete Marije na kojem se nalazi crkva i benediktinski samostan iz 12. stoljeća, a do kojeg možete doći brodovima nacionalnog parka. Zbog bujne vegetacije otok Mljet je dobio naziv zeleni otok. Najveći dio otoka prekrivaju guste šume hrasta, bora i slično. Mogućnosti za aktivnosti su brojne - od kupanja u čistom plavom moru, vožnje bicikla, kayaking-a, vožnji kanuom do šetnje prirodom. Preporučamo penjanje na najviši vrh Montokuc s kojeg sežu spektakularni pogledi na otok Mljet, akvatorij, obližnje otoke i otvoreno more. Posjet otoku Mljetu je moguć iz Splita, Dubrovnika i Pelješca redovnim brodskim linijama, te brojnim izletničkim brodovima koji pristaju u luci Polače. Ulaznice koštaju od 70 do 125 kuna.

Zbog jedinstvenih geomorfoloških oblika i gustih šuma, Velika Paklenica i Mala Paklenica su već 1949. godine proglašeni nacionalnim parkom, čime je Paklenica postala drugi nacionalni park Hrvatske nakon Plitvičkih jezera. Nacionalni park se prostire na površini od 96 km2. Najviši vrhovi nacionalnog parka su Vaganski vrh koji je visok 1.757 m i vrh Sveto brdo koji je visok 1.753 m. Područje parka uključuje tokova rječice Velike Paklenice i Male Paklenice te njihove okomite kanjone na južnoj strani Velebita. Osim kanjona, simboli nacionalnog parka Paklenice su netaknuta priroda i autohtone šume crnog bora i bukve koja je dospjela na UNESCO-v popis svjetske baštine u Europi (Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe). Godišnje Paklenicu posjeti preko 100 tisuća ljudi, pretežito planinara koji posjećuju stijenu Anića kuk (visoku 712 metara). Moguć je posjet špiljama od kojih su najpoznatije špilja Manita peć i Jama Vodarica, kao i penjanja uz stijene ili planinarenje po planinarskim stazama. Ulaznica za odraslu osobu iznosi 40 do 50 kuna (6 do 7 eura).

Park prirode Biokovo po mnogima je jedan od najatraktivnijih parkova prirode u Hrvatskoj koji se proteže 30 km iznad Makarske rivijere. Park prirode obuhvaća gotovo cijelo Biokovo koji je dio planinskog masiva Dinarida, karakteriziraju ga visoke strme stijene koje se uzdižu nad rivijerom. Sveti Jure je najviši vrh planine Biokovo, s visinom od 1,762 m. Do vrha Biokova vodi uska asfaltirana cesta, stoga je do vrha moguće doći i automobilom. Penjanje do vrha planine po nekoj od planinarskih staza nudi posebne čari obzirom da cijelim putem možete uživati u čarobnim pogledom na Makarsku rivijeru, obližnje otoke Hvar i Brač te otvoreno more. Na putu se možete isprobati lokalne specijalitete u jednom od restorana. Biokovo također karakteriziraju krški oblici tipični za Dinaride, bogato je biljnim i životinjskim vrstama od kojih svakako treba izdvojiti orla, vuka, šume crnog dalmatinskog bora, bukve i jele. Dio parka prirode čini botanički vrt Kotišina kojeg preporučamo posjetiti. Zbog atraktivnih vidikovaca i blizine mora park prirode Biokovo izrazito je posjećen osobito ljeti.