Hrvatska - mala zemlja za veliki odmor!

Geografija

Republika Hrvatska se smatra jednom od najzanimljivijih i najljepših zemalja na svijetu. To uglavnom zaslužuje svojim geografskim položajem. Hrvatska zauzima najveći dio istočne obale Jadranskog mora koje, kao dio Sredozemnog mora, najdublje prodire u europsko tlo. Uski planinski lanac Dinarida razdvaja mediteransku regiju zemlje od njenog srednjoeuropskog kontinentalnog dijela, koji se proteže od istočnih rubova Alpa na sjeverozapadu do obala Dunava na istoku, obuhvaćajući južnu dio plodne panonske nizine. Zahvaljujući svoja 3 vrlo različita područja (Jadransko, Dinarsko i Kontinentalno/Panonsko), Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama;

Jadransko more

Intenzivno plavo Jadransko more dugo je 783 km, od čega je ukupna obala, uključujući otoke, 7868 km. Hrvatski dio zauzima čak 74%, odnosno 5835 km jadranske obale i predstavlja pravi Mediteran od ugodne klime do mediteranskog (Laganini) načina života. Hrvatska ima više od 1000 otoka od kojih je 48 stalno naseljeno. Ovdje se nalazi najgušći arhipelag u Sredozemnom moru (Kornati), a bistrina mora među najvišima je na svijetu (do 56 m). Dubina mora na sjeveru uz obalu Istre duboka je do 50 m, dok je uz otok Palagružu do 250 m duboko i blizu najudaljenijeg otoka Jabuke do 1300 metara dubina. Prosječna temperatura mora ljeti se kreće između 22-27 °C i najniže zimske temperature oko 7° C, a u proljeće ugodnih 18° C.

Dinarske Alpe/Dinaridi

Gorski dio Hrvatske zauzima krajnji sjeverozapadni dio dinarskog gorja. Podijeljen je u 2 glavne podregije: Gorski kotar i Lika. To je relativno visoko krško područje, izgrađeno pretežno od mezozojskih vapnenaca i izrazito odvojeno od mediteranskog i panonskog područja. Ovdje se nalazi jedna od najviših planina u Hrvatskoj; Risnjak, Snježnik, Velebit, Plješevica, Mala i Velika Kapela. Veći dio ovog područja, posebno u Lici, čine velika krška polja, međusobno odvojena gorjem. Ovo je područje vrlo slabo naseljeno i obiluje prirodnim ljepotama, očuvanom prirodom i prekrasnim vidicima. Ovdje se nalaze 3 nacionalna parka; Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit koja privlače sve više turista i ljubitelja prirode. Ovo je savršeno područje za brojne aktivnosti na otvorenom poput planinarenja, šetnje, skijanja, vožnje biciklom, ali i za miran odmor okružen šumama, planinama i svježim planinskim zrakom.

Panonska nizina

Najveći dio Hrvatske smješten je u nizinskom području - kontinentalna Hrvatska (koja obuhvaća 55% teritorija i 66% stanovništva). Ovdje se nalazi dio Panonske nizine (Slavonija) i brežuljkasto područje (Središnja Hrvatska). Najveće rijeke Hrvatske prolaze ovom regijom; rijeka Dunav, Sava i Drava. Ovo se područje s pravom naziva žitnicom Hrvatske zbog bogate plodne zemlje u kojoj se proizvodi većina hrane u Hrvatskoj. Ovdje se nalazi glavni grad Zagreb (gospodarsko i političko središte Hrvatske). Ovo područje u posljednje vrijeme privlači sve više turista koji posjećuju hrvatsku metropolu, ali i druge turističke atrakcije poput dvoraca u Hrvatskom Zagorju, baroknog grada Varaždina, prirodnih ljepota Slavonije, brojnih kulturnih događanja...

Klima i vrijeme

Hrvatska ima tri klimatske zone. Unutrašnjost je umjereno topla i kišovita, dok najviši vrhovi Hrvatske imaju planinsku klimu koja uključuje obilne snježne padaline. Područja duž jadranske obale imaju ugodno blagu mediteransku klimu s velikim brojem sunčanih dana, ljeta su vruća i suha, a zime blage i mokre. Prosječne temperature u kontinentalnoj Hrvatskoj su od siječnja -2 do 0 °C, s nešto nižim temperaturama na najvišim nadmorskim visinama. U kolovozu je približno 20° C, s oko 12° C u planinama na najvišim nadmorskim visinama. Prosječne temperature na jadranskoj obali su u siječnju -5 do 9 °C, u kolovozu od 22 do 25 °C. Temperatura mora zimi je 12 °C, a ljeti približno 25 °C.
Vrijeme u Hrvatskoj i kada je najbolje vrijeme za posjet? Rekli bismo proljeće (svibanj i lipanj) i jesen (rujan i listopad) kako bismo izbjegli turističku špicu (srpanj i kolovoz) i gužvu. Svibanj i prva polovica lipnja izvrsno su vrijeme za posjet Hrvatskoj, jer su temperature već porasle na ugodne razine, a dani su sve duži i duži. Rujan i početak listopada imaju puno sunčanog vremena s vrlo toplim temperaturama, a more je još uvijek toplo i ugodno za kupanje.

Kultura i povijest

Ako vas zanimaju dani antike, trebali biste krenuti od rimskog amfiteatra u Puli, preko Zadra i njegovog foruma - najvećeg iskopanog foruma na istočnoj obali Jadrana - pa do veličanstvene palače cara Dioklecijana u Splitu. Prošećite kroz vrijeme, od predromaničke crkve Sv. Dujma u Zadru iz 9. stoljeća do romaničkog razdoblja u čarobnom gradu Trogiru ili otocima Krku i Rabu. Istražite gotičko razdoblje u Zagrebu, Pazinu ili gradu Stonu na poluotoku Pelješcu. Otkrijte renesansu u Osoru na otoku Cresu, katedralu svetog Jakova u Šibeniku te otoke Hvar i Korčulu. Napokon posjetite jedan i jedini stari grad Dubrovnik sa svojim veličanstvenim gradskim zidinama . Gradovi Varaždin, Bjelovar i Vukovar blistaju sjajem baroka, dok je baština 19. stoljeća najbolje očuvana u Rijeci, Osijeku i, naravno, u centru Zagreba.

Gastronomija

Hrvatska kuhinja je heterogena i specifična je za svaku regiju (Istra, Dalmacija, Lika, Gorski Kotar, Zagorje, Slavonija) jer svaka regija Hrvatske ima svoju zasebnu kulinarsku tradiciju.

• Kontinentalna kuhinja tipična je za svoje rane praslavenske korijene i novije kontakte s mađarskom i turskom kuhinjom. Mesni proizvodi, slatkovodna riba i povrće dominiraju koristeći začine poput crnog papra, paprike i češnjaka. Neka od tipičnih kontinentalnih jela su gulaš, fiš-paprikaš (začinjeni gulaš od ribe iz Slavonije), štrukli(zagorsko pečeno ili kuhano punjeno tijesto), Sarma (Kiflice od kiselog kupusa s mljevenim svinjskim mesom i rižom), ćevapčići(mljeveno meso sa žara), Kulen (začinjena svinjska kobasica iz Slavonije) ...
• Obalno područje karakteriziraju utjecaji Grka, Rimljana, Ilira i kasnijih mediteranskih kuhinja, posebno talijanske. Sadrži brojne morske specijalitete (lignje, sipe, hobotnice, škampi, riblji paprikaš - brudet ...), ali i mesne delicije poput pečene janjetine ili Pašticade(dalmatinski goveđi gulaš sa suhim šljivama i smokvama). Gotovo u svako jelo ide maslinovo ulje, a najčešći začini koji se koriste su ružmarin, kadulja, lovorov list, origano, mažuran, cimet, klinčić, muškatni oraščić i kora limuna i naranče. Ne propustite kušati poznate delicije poput dalmatinskog ili istarskog pršuta, paškog sira, jegulja i žaba iz doline Neretve, stonskih kamenica i dagnji, fritule (prženo pecivo) i dalmatinska vina poput Babića, malvazije, prošeka, vrbničke žlahtine i raznih likera poput čuvenog zadarskog Maraschina.

Istarsko i dalmatinsko maslinovo ulje ima iznimnu ekstra djevičansku kvalitetu. Tijekom boravka u Hrvatskoj možete posjetiti mnoge zanimljive ceste maslinovog ulja, sudjelovati u berbi maslina tijekom listopada i studenog te iskusiti lokalne običaje i tradicionalni način života. U gotovo svakom privatnom smještaju na jadranskoj obali možete kupiti domaće maslinovo ulje, suhe smokve, lokalno vino ili likere. To je duga tradicija i većina domaćinstava još uvijek proizvodi maslinovo ulje, vino i druge proizvode za svoje potrebe, a svojim gostima prodaje sve dodatne količine.

Valuta

Službena valuta u Hrvatskoj je kuna (1 kuna = 100 lipa). Strana valuta može se zamijeniti u bankama, mjenjačnicama, poštama i u većini turističkih ureda, hotela i kampova. Kreditne kartice (Mastercard, Visa, American Express i Diners) prihvaćaju se u gotovo svim hotelima, marinama, restoranima, trgovinama i bankomatima.

Pozivamo vas da otkrijete i uživate u ljepoti Hrvatske, njenoj blagoj klimi, kristalno čistom moru, prekrasnim plažama i netaknutoj prirodi. Savršena kombinacija bogate povijesti i kulturne baštine, ukusne kuhinje, dobrih vina i prirodnih ljepota za savršen odmor. Iznad svega, upoznajte ljubazne Hrvate i njihov Laganini stil života!