Turistički vodič Starigrad-Paklenica, Hrvatska

Impresivna planina Velebit je najdulja i najveća planina u Hrvatskoj, bogata biljnim i životinjskim svijetom, stoga nije čudno da se na njemu nalaze 2 nacionalna parka - NP Sjeverni Velebit i NP Paklenice. Planina Velebit se proteže 150 kilometara od Senja (na sjeveru) do rijeke Zrmanje (na jugu), a najviši vrh Velebita je 1.757 metara visok Vaganski vrh koji se nalazi u sklopu NP Paklenica. Sam park prirode Velebit se prostire na površini od oko 2.000 km2 i time je najveće zaštićeno područje u Hrvatskoj. Na Velebitu se nalaze i strogi rezervati Hajdučki kuk i Rožanski kuk, Cerovačke pećine, Velebitski botanički vrt, Lukina jama (jedna od najdubljih jama na svijetu), rezervat šumske vegetacije Štirovača, sklonište za medvjede Kuterevo, brojna staništa endemskih vrsta te stanište medvjeda, risa i vuka. Za planinare jedna od najvećih atrakcija je planinarski put Premužićeva staza dugačka 50 km koja spaja sjeverni i srednji Velebit, a s koje sežu atraktivni pogledi na more, otoke a za lijepa vremena na Italiju. Specifičnost Velebita su dva potpuno različita lica - blago, zeleno i šumovito s unutrašnje strane i strmo, kameno i golo s morske strane. Mogućnosti za aktivnosti na Velebitu su raznolike - od planinarenja, speleologije, šetnje, alpinizma do biciklizma. Nedaleko je i Jadransko more i atraktivne plaže podvelebitskog kanala. Velebit možete posjetiti iz Starigrad Paklenice, Senja, Karlobaga, Otočca, Gračaca, Gospića.

Zbog jedinstvenih geomorfoloških oblika i gustih šuma, Velika Paklenica i Mala Paklenica su već 1949. godine proglašeni nacionalnim parkom, čime je Paklenica postala drugi nacionalni park Hrvatske nakon Plitvičkih jezera. Nacionalni park se prostire na površini od 96 km2. Najviši vrhovi nacionalnog parka su Vaganski vrh koji je visok 1.757 m i vrh Sveto brdo koji je visok 1.753 m. Područje parka uključuje tokova rječice Velike Paklenice i Male Paklenice te njihove okomite kanjone na južnoj strani Velebita. Osim kanjona, simboli nacionalnog parka Paklenice su netaknuta priroda i autohtone šume crnog bora i bukve koja je dospjela na UNESCO-v popis svjetske baštine u Europi (Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe). Godišnje Paklenicu posjeti preko 100 tisuća ljudi, pretežito planinara koji posjećuju stijenu Anića kuk (visoku 712 metara). Moguć je posjet špiljama od kojih su najpoznatije špilja Manita peć i Jama Vodarica, kao i penjanja uz stijene ili planinarenje po planinarskim stazama. Ulaznica za odraslu osobu iznosi 40 do 50 kuna (6 do 7 eura).