Hrvatske planine - Klek, planina usnulog diva

Vozeći se autocestom A1 (Zagreb – Split) iz smjera Zagreba prema moru jedna planina zasigurno će vam privući pažnju. Tamo negdje nakon Bosiljeva, u blizini Ogulina, njen karakteristični oblik neće vam moći promaknuti, kao što nije ni nama. Ulazeći u Ogulin, impozantnost planine Klek sve više dolazi do izražaja. Putokazi za početak planinarskih staza nalaze se od samog ulaska u Ogulin i usmjeravaju vas prema planini. Nekoliko je označenih planinarskih puteva, kraćih i dužih. Mi smo odabrali onaj najposjećeniji, planinarski put poznatiji kao poučna staza. Početak ove staze započinje u selu Bjelsko, točnije kod kuće izviđača.

Kroz cijeli planinarski put nalaze se infromativni panoi o biološkoj raznolikosti te zanimljivim informacijama i legendama koje se vežu za planinu Klek. Nedaleko prije samog dolaska u planinarski dom na Kleku, jedan natpis privući ćem vam pozornost – „Dobro došli u carstvo Klečkih vještica“.

Uz Klek  se vežu brojne legende i mitovi.  Još je u 17. stoljeću Ivan Valvazor, povjesničar i putopisac, zapisao legendu o tome kako je nastala planina Klek.  U ona davna vremena, kada su na zemlji živjeli bogovi i divovi, zbila je svađa između njih. Razlog tome je što su bogovi svu hranu i piće uzimali sebi, a divove su puštali da gladuju. Jednom od divova, divu Kleku je to dojadilo te se pobunio i zaratio s bogom Volosom koji ga je, da bi ga kaznio jer se usudio pobuniti, svojim čarobnim mačem okamenio. U teškim trenucima okamenjivanja u gorostasnu planinu, Klek je obećao da će se jednoga dana probuditi i osvetiti. Za vrijeme olujnih dana na Klek dolaze vještice koje pokušavaju probuditi usnulog diva. I zaista, kada se iz daljine zagledate u Klek, vidjeti ćete obris diva kako leži na leđima, glava mu je glavni vrh Kleka, a noge uspavanog diva su dvije hridi Klečica.

Nakon prolaska planinarskog doma koji se nalazi na točno 1000 m nadmorske visine, put vodi dalje prema vrhu Klek (1173 m). Ovaj dio je dosta strmiji u odnosu na dio prijeđenog planinarskog puta te je djelomično osiguran užetom. S vrha se pruža prekrasan pogled na Bjelolasicu, Risnjak te cijeli Ogulinski kraj.

Zanimljivo je za spomenuti da se planina Klek nalazi na zastavi Hrvatskog planinarskog saveza kao jedan od simbola.

Spustivši se s Kleka stvarno je šteta ne zadržati se, pa barem nakratko, u Ogulinu, gradu iznad kojeg se nalazi planina Klek. Prema dostupnim podacima, Ogulin je nastao krajem 15. stoljeća kada je plemićka obitelj Frankopan izgradila utvrdu, Frankopanski kaštel. Danas se taj kaštel koristi kao zavičajni muzej.

U blizini kaštela nalazi se ponor rijeke Dobre poznatiji pod imenom Đulin ponor. Kao i za planinu, i za Ogulin se vežu brojne legende. Tako je jedna od njih vezana za ovaj ponor.

Prema legendi, Đulin ponor nosi ime po mladoj djevojci Đuli koja je u 16. stoljeću živjela u Ogulinu. U to vrijeme dogovoreni brakovi bili su svakodnevnica. Tako je i Đula bila obećana starijem plemiću za ženu. Bilo je to doba kada su se vodile velike bitke sa Turcima, a kako bi obranio frankopansku utvrdu u Tounju, u Ogulin je stigao i mladi krajiški kapetan Milan Juraić. Legenda kaže da je jedan susret Milana i Đule bio dovoljan da se njih dvoje zaljube. Nažalost, ljubav nije dugo potrajala jer je Milan smrtno stradao u jednoj od bitaka sa Turcima. Vijest je ubrzo stigla do Đule koja se promptno bacila u ponor rijeke Dobre. U čast nesretnoj Đulinoj ljubavi, Ogulinci od tada ponor rijeke Dobre nazivaju Đulin ponor.

Uz Ogulin se veže ime poznate hrvatske spisatiljice Ivane Brlić-Mažuranić, često nazivane hrvatskim Hans Christianom Andersenom. Likovi iz mitova poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara mogu se i dalje sresti u Ogulinu i to u Ivaninoj kući bajki koja djeluje kao multimedijalni i interaktivni centar za bajke u sklopu zavičajnog muzeja.

Zbog važnosti plemićke obitelji Frankopan za sam osnutak Ogulina, u samoj blizini Frankopanskog kaštela nalazi se hotel Frankopan, objekt koji je sagrađen u 18. stoljeću za administrativne potrebe, dograđivan tijekom 19. stoljeća, a krajem istog prenamijenjen je u hotelsko-ugostiteljski prostor. Mi smo ovdje završili svoj izlet probavši jedne od njihovih brojnih palačinki.

Ako poželite ostati uživati u prirodi ili, pak, pokušati uhvatiti koju od vještica za vrijeme olujnih noći, smještaj u Ogulinu potražite u sklopu obiteljskog privatnog smještaja u apartmanima, sobama ili kućama za odmor! Ljubazni domaćini će Vam rado otkriti sve zanimljivosti Ogulinskog kraja.

Klek Ogulin Hrvatske planine