Kulturne znamenitosti
28.12.2022.
Tijekom putovanja i posjeta novih destinacija najčešće kupimo suvenir koji će nam s vremena na vrijeme vratiti sjećanje na sretne uspomene i kvalitetno vrijeme provedeno na nekom odredištu. Hrvatska, kao i druge zemlje, ima velik broj autohtonih suvenira koji se svojim specifičnostima razlikuju od turističkih suvenira koji se mogu kupiti na gotovo svakom koraku poput majica, šešira, figurica, magneta za frižider, šalica, čaša i sličnih suvenira. U nastavku navodimo neke od najpoznatijih jedinstvenih suvenira koje možete kupiti tijekom vašeg putovanja u Hrvatskoj.
Čipkarstvo se veže uz ljude sa tradicionalnog hrvatskog sela, a zadržalo se do danas tradicijskom predajom i materijalnim ostacima te je značajan dio hrvatske etnografske baštine. Inicijalna namjena čipkarstva bila je ukrašavanju ženske tradicijske odjeće, međutim u pojedinim regijama tradicija čipkarstva se razvila kroz institucije koje su nudile tečajeve, radionice pa i škole na kojima su se izrađivali proizvodi od čipke. S vremenom su se u Hrvatskoj razvila tri središta u kojima se izrađivala čipka - otok Pag, otok Hvar i Lepoglava u Hrvatskom zagorju. Danas proizvodnja čipke služi prvenstveno u komercijalne svrhe te iz nje nastaju različite jedinstvene kreacije poput stoljnjaka, slika, ukrasa, rubaca i ostalih proizvoda.
Tradicija izrade licitara u Europi datira još iz srednjeg vijeka dok je na području Hrvatske, u njenom kontinentalnom dijelu, prošireno tijekom 18. stoljeća. Licitar je kolač od slatkoga tijesta koji se utiskuje u ručno rađene kalupe, boji voćnim bojama (od čega je naprepozatljivija crvena boja), te ukrašava s malim ogledalima i sličnim ukrasima. Iako se izrađuju u različitim oblicima vjerojatno najpoznatije je crveno licitarsko srce obzirom da su u Hrvatskoj mladići tradicionalno darivali djevojke s licitarima u obliku srca kako bi im iskazali svoju ljubav. Licitarsko srce često se koristi i kao ukras na božićnom drvcu a koliko je ukorjenjen u hrvatskoj kulturi jasno ukazuje činjenica da je o njemu napisan i balet. Kao takav, licitar se i danas smatra jednim od hrvatskih simbola te idealan autohtoni suvenir.
Zbog svog geografskog položaja i mediteranske klime Hrvatska je idealno mjesto za rast lavande. Lavanda cvate početkom ljetnih mjeseci kada su lavandina polja obojana jarko ljubičastom bojom. Najčešća upotreba lavande je proizvodnja lavandinog eteričnog ulja koje se koristi u industriji kozmetike. Lavanda se također koristi kao začin u kulinarstvu ili za čaj. Danas se lavanda često pakira u male mirisne vrećice koje su idealni poklon ili suvenir koji će vam vratiti sjećanje i mirise odmora provedenog u Hrvatskoj. Proizvodi od lavande također uključuju sapun, šampon i morsku sol za kupanje s mirisom lavande, a zbog svojih ljekovitih osobina koristi se u medicini i aromaterapiji.
Unutrašnjost otoka Brača sastavljena je od bijelog kamena (mramora) koji je poznat kao brački kamen. Otočani su u kamenolomima vadili brački kamen još od antičkih vremena što je potrajalo do danas. Snažna poveznica između bračana i kamena očitava se i u činjenici da bračani kamen beru, a ne vade. O njegovoj kvaliteti govori podatak da je od njega izgrađen niz povijesnih građevina kako u Hrvatskoj tako i diljem Europe i Svijeta. Na našim prostorima najpoznatije građevine izgrađene od bračkog kamena su tri spomenika pod zaštitom UNESCO-a - Dioklecijanova palača u Splitu te katedrale u Šibeniku i Trogiru. Od najpoznatijih svjetski poznatih građevina to su Bijela kuća u Washingtonu te Parlament u Budimpešti i Beču. Osim u graditeljstvu i arhitekturi, danas su suveniri i proizvodi izrađeni od bračkog kamena poput zidnih satova, figura, svijećnjaka, srca, nakita, privjesaka, pribora za jelo, itd. vrlo popularni među turistima.
Šestinski kišobran prepoznatljiv je po pamučnom platnu žarko crvene boje prošarane s raznobojnim prugama koje daju dojam sunca obrubljenog dugom. Izrađuje se od ručno obrađene ručka od kestena, drvenog štapa i metalne žice. Šestinski kišobran je sastavni dio šestinske nošnje koja se nosila do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća kada se prestaje koristiti u svakodnevnom životu. Danas se šestinska nošnja uglavnom nosi na svečanim priredbama i svečanostima dok se šestinski kišobrani koriste i kao suncobrani na zagrebačkoj tržnici Dolac. Ime dolazi od podsljemenske zone grada Zagreba Šestina, odnosno prema vrsti davanja koje su stanovnici tog predjela bili obvezni plaćati svakog šestog dana u tjednu. Šestinski kišobran je od Hrvatske gospodarske komore dobio oznaku za „izvorno hrvatski“ proizvod.
Obzirom na raznolikosti hrvatskih regija Dalmacije, Istre, Like, Gorskog kotara, Slavonije, Podravine i Baranje, eko proizvodi uključuju veliki broj različitih začina i zalogaja koji su jedinstveni za ova područja. U nastavku navodimo neke eko proizvode s čijim odabirom ne možete pogriješiti: domaće rakije i likeri različitih okusa (travarica, šljivovica, viljamovka, medica, liker od višnje, borovnice i slično), lokalna vina (bijelo, crno, rose i slično), džem od suhih smokava, itd.
suveniri Hrvatska turizam
Naša preporuka
Kamo ići, gdje odsjesti i što raditi?